Ivona Smolčić

2025.11.2Kroatologija

DOI: 10.59323/k.16.2.5

Abstract

Prodiranje liberalizma u hrvatsku književnost, kulturu i gospodarstvorezultiralo je sekularizacijom javnog života i protivljenjem Katoličkojcrkvi, koja je odgovorila utemeljenjem Hrvatskog katoličkog pokreta(1903). Zahvaljujući Hrvatskom katoličkom akademskom društvu Do-magoj, započinje organizirani katolički kulturni život i izdavačka dje-latnost. U tom smislu treba spomenuti riječke kapucine na čelu s fraBernardinom Nikolom Škrivanićem koji su uvelike doprinijeli očuvanjuhrvatskog katoličkog i nacionalnog (hrvatskog) identiteta u gradu. Na-ime, od 205 tiskanih djela na hrvatskom jeziku tijekom prvih dvadesetgodina 20. stoljeća, njihova Kuća dobre štampe objavila ih je 125. Naj-značajniji tiskarski pothvat predstavlja katolički politički dnevnik Riječ-ke novine (1912–1914). Uz politiku, donosile su i društvene te kulturnesadržaje, a svakoga je dana izlazio podlistak s beletrističkim i diskur-zivnim oblicima. Mađarska vlada je krajem kolovoza 1914. zabranilaizlaženje dnevnika pod izlikom da ugrožava vojnooperacijske i državneinterese. Rad će se baviti upravo literarnim segmentom novina, kojidonosi vjerske motive te one iz nacionalne prošlosti, ali i svakodnevnogživota. Može se reći kako ti tekstovi, prema sadržaju i poruci, pripadajumoralno-didaktičkoj književnosti katoličkog svjetonazora, stoga će senastojati podrobno analizirati njihov sadržaj te okolnosti nastanka.

Citation format

SMOLČIĆ, Ivona. Novi prilozi poznavanju riječkog tiskarstva. književni prilozi u riječkim novinama (1912. – 1914.). Kroatologija, 2025.